U selima u okolini Subotice u kojima živi bunjevačko stanovništvo tradicionalno se razvija stvaralaštvo u tehnici slame. Danas se u praksi izrađuju različiti dekorativni predmeti, religijski simboli, slike i reljefi kroz koje njihovi autori govore o životu bunjevačkih Hrvata, njihovom zavičaju, ljudskim odnosima, svakodnevici, običajima, i svetonazoru. Jedan deo tog stvaralaštva jeste i ciklus slika i liturgijskih simbola od slame u župi sv. Josipa Radnika u Đurđinu. Ova celina predstavlja ponajpre kulturološku vrednost ovoga kraja, a simbol je duboko ukorenjene religioznosti u životu bunjevačkog stanovništva. Prvu grupu predmeta čini četrnaest postaja “Križnog puta” izrađenih od slame, a koje su zajednički započele izrađivati slamarke Kata Rogić i Mara Ivković Ivandekić iz Đurđina od 1990, te koje je nakon Katine smrti završila sama Mara Ivković Ivandekić 1997, kada je i postavljen u crkvi sv. Josipa Radnika u Đurđinu. Ciklus svedoči o potrebi lokalnog stanovništva da izrazi živuću pobožnost križnog puta, na jedan sebi svojstven način, koristeći se materijalom koji biva logično odabran u sredini koja se može zvati i izvorištem ove tehnike. Drugu grupu predmeta čine liturgijski simboli izrađeni od slame koji se prigodom obeležavanja žetvene svečanosti Dužijance prinose na oltar kao zahvala Bogu za ubrane plodove. Ova zbirka poseduje sve pojavne oblike tzv. kruna: najstariji oblik koji na krunu i podseća, liturgijski simbol koji se javlja nakon Drugog svetskog rata te koji je ustvari opredmećena religijska poruka te najnoviji pojavni oblik – slike izrađene od slame koje se češće javljaju u novije vreme.
Ljubica Vuković Dulić